Psihološka i neuropsihološka procjena djece, adolescenata, odraslih i starijih

Psihološka procjena djece, adolescenata, odraslih i starijih pacijenata

Što je psihološka procjena?

Psihološka procjena je strukturirani proces kojim se prikupljaju podaci o osobi kako bi se razumjelo njezino emocionalno, kognitivno i ponašajno funkcioniranje. To nije samo “testiranje” nego kombinacija razgovora s pacijentom, njegovim bližnjima, upotreba standardiziranih testova, upitnika i kliničkog opažanja, sve s ciljem da se dobije što cjelovitija slika osobe.

Što psihološka procjena uključuje?

Psihološka procjena obično obuhvaća:

Klinički intervju i opservaciju – razgovor o vašim teškoćama, životnoj situaciji, povijesti simptoma i funkcioniranju te kako se ponašate tijekom razgovora i testiranja.
Standardizirane testove – npr. testovi inteligencije (poput WAIS-a), upitnike ličnosti (npr. MMPI-RF), projektivne tehnike i dr.
Povratnu informaciju i pisani nalaz – stručno objašnjenje nalaza i konkretne preporuke što i kako dalje.

Čemu psihološka procjena služi?

Psihološka procjena se koristi kada postoji potreba za razumijevanjem uzroka određenih teškoća i postavljanjem dijagnoze ili izradom plana intervencije. Neki od ciljeva mogu biti:

Diferencijalna dijagnostika – npr. je li riječ o depresiji, ADHD-u, anksioznosti, PTSP-u, poremećaju ličnosti ili kombinaciji više poteškoća
Podrška u planiranju tretmana (psihoterapija, rehabilitacija, savjetovanje)
U kontekstu vještačenja (npr. za radnu sposobnost, vozačku sposobnost ili sudske procjene)

Što se sve može dijagnosticirati psihološkom procjenom?

Psihološka procjena može pomoći u postavljanju ili razjašnjavanju dijagnoza kao što su:

Poremećaji raspoloženja (depresija, bipolarni poremećaj)
Anksiozni poremećaji (generalizirani anksiozni poremećaj, fobije, panični poremećaj)
Opsesivno-kompulzivni poremećaj
Poremećaji pažnje i koncentracije (npr. ADHD kod odraslih ili djece)
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
Poremećaji ličnosti
Psihotični poremećaji (npr. shizofrenija, shizoafektivni poremećaj)
Stresom povezane teškoće, kronična iscrpljenost, emocionalna disfunkcionalnost

Komu se preporučuje psihološka procjena?

Psihološka procjena korisna je za osobe koje:

Imaju dugotrajne emocionalne ili mentalne teškoće koje se ne objašnjavaju lako
Osjećaju da “nešto nije u redu”, ali ne znaju točno što
Imali su naglu promjenu ponašanja, funkcioniranja ili raspoloženja
Sumnjaju na ADHD, autizam, poremećaj ličnosti ili druge razvojne ili mentalne poremećaje
Vraćaju se na posao nakon bolesti i žele procjenu kapaciteta
Žele bolje razumjeti vlastito funkcioniranje i razviti strategije za poboljšanje kvalitete života

Neuropsihološka procjena djece, adolescenata, odraslih i starijih

Što je neuropsihološka procjena?

Neuropsihološka procjena je specijalizirana vrsta psihološkog ispitivanja koja se koristi za detaljnu procjenu funkcioniranja mozga kroz različite kognitivne funkcije poput pamćenja, pažnje, jezika, vizuospacijalnih sposobnosti, fluentnosti, brzine obrade informacija, izvršnih funkcija (npr. planiranje, organizacija, fleksibilnost mišljenja) i emocionalne regulacije i ponašanja.

Za razliku od opće psihološke procjene, neuropsihološka procjena usmjerena je na otkrivanje potencijalnih oštećenja mozga i njihovog utjecaja na svakodnevno funkcioniranje.

Što uključuje neuropsihološka procjena?

Neuropsihološka procjena obično uključuje:

Detaljan klinički intervju – povijest bolesti, trenutne teškoće, obrazovanje, zanimanje, obiteljska anamneza, uzimanje lijekova, stil života.
Standardizirane neuropsihološke testove, npr.:
- Testovi pažnje i koncentracije (npr. Ruff 2 i 7, d2)
- Testovi radnog pamćenja i dugoročnog pamćenja (npr. RAVLT, RCFT)
- Testovi vizuokonstruktivnih sposobnosti (npr. sklapanje kocaka, RCFT)
- Testovi izvršnih funkcija (npr. kategorizacija, fleksibilnost mišljenja, inhibicija)
- Testovi brzine obrade informacija (npr. Stroop)
Inventari ličnosti – koji prate emocionalno funkcioniranje i ličnosti (npr. depresivnost, anksioznost, samopouzdanje)
Pisani nalaz i povratna informacija – s prikazom rezultata, interpretacijom i preporukama.

Čemu služi neuropsihološka procjena?

Cilj neuropsihološke procjene je:

Otkrivanje ili praćenje neuroloških oštećenja i bolesti
Postavljanje dijagnoze neurorazvojnih stanja i razlikovanja od psihijatrijskih stanja, kao i postavljanje dijagnoze drugih kognitivnih poremećaja
Razlikovanje između psihijatrijskih i neuroloških uzroka simptoma
Objektivno mjerenje kognitivnih teškoća koje osoba subjektivno prijavljuje
Utvrđivanje kognitivnih snaga i slabosti
Procjena promjena tijekom vremena (npr. napredovanje bolesti, učinci rehabilitacije)
Planiranje daljnjeg tretmana, rehabilitacije ili podrške

Kod kojih stanja se provodi neuropsihološka procjena?

Neuropsihološka procjena se preporučuje kada postoji sumnja ili dijagnoza:

Moždanog udara (CVI)
Traumatske ozljede mozga (TBI, potresi mozga)
Tumora mozga ili neurokirurških intervencija
Demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti (Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, frontotemporalna demencija itd.)
Epilepsije
Multipla skleroze
Post-COVID sindroma s neurokognitivnim simptomima
ADHD-a u odrasloj dobi
Psihijatrijskih poremećaja kod kojih se sumnja na smetnje u izvršnim funkcijama (npr. shizofrenija, bipolarni poremećaj, PTSP)

Također se koristi i za:

Evaluaciju kognitivne sposobnosti za povratak na posao
Medicinsko ili sudsko vještačenje (npr. radna sposobnost, vozačka sposobnost)
Praćenje učinkovitosti terapije ili rehabilitacije

Što osoba dobiva nakon procjene?

Nakon procjene, klijent dobiva:

Jasnu sliku o vlastitim kognitivnim kapacitetima
Pisani nalaz koji uključuje rezultate testiranja, stručnu interpretaciju i individualizirane preporuke
Povratnu informaciju u obliku razgovora – gdje se nalaz objašnjava jednostavnim, razumljivim jezikom
Smjernice za tretman, prilagodbe u radu ili svakodnevnom funkcioniranju